Ruralni razvoj

Politika ruralnog razvoja EU pomaže ruralnim područjima EU da ispune širok spektar ekonomskih, ekoloških i socijalnih izazova 21. veka. Često nazvan „drugi stub“ Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), dopunjuje sistem direktnih plaćanja poljoprivrednicima i mere za upravljanje poljoprivrednim tržištima (takozvani „prvi stub“). Politika ruralnog razvoja deli niz ciljeva sa drugim evropskim strukturnim i investicionim fondovima (ESIF).

Države članice i regioni sastavljaju svoje programe ruralnog razvoja na osnovu potreba njihovih teritorija i bave se sa najmanje četiri od sledećih šest zajedničkih prioriteta EU:

  • podsticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima,
  • jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i promovisanje inovativnih tehnologija u poljoprivredi i održivog gazdovanja šumama,
  • promovisanje organizacije lanca ishrane, dobrobiti životinja i upravljanja rizikom u poljoprivredi,
  • obnavljanje, očuvanje i unapređenje ekosistema vezanih za poljoprivredu i šumarstvo,
  • promovisanje efikasnosti resursa i podržavanje prelaska na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika i klimu koja je otporna na klimatske promene u sektoru poljoprivrede, hrane i šumarstva,
  • promovisanje socijalne inkluzije, smanjenje siromaštva i ekonomski razvoj u ruralnim područjima.

Prioriteti ruralnog razvoja su raščlanjeni na "fokusna područja". Na primer, prioritet u pogledu efikasnosti resursa uključuje fokusno područja "smanjenje emisija gasova staklene bašte i amonijaka iz poljoprivrede".

U okviru svojih Programa ruralnog razvoja (PRR), države članice ili regioni postavljaju kvantifikovane ciljeve u odnosu na ova fokusna područja. Zatim su odredili koje će mjere koristiti za postizanje ovih ciljeva i koliko će sredstava dodijeliti svakoj meri.

Najmanje 30% sredstava za svaki PRR mora biti posvećeno merama relevantnim za zaštitu okoline i klimatske promene i najmanje 5% za LEADER.

Takođe, mere ruralnog razvoja podržavaju raznolikost ruralne ekonomije i kvaliteta života u ruralnim područjima. Raznolikost u ruralnoj ekonomiji uključuje aktivnosti za pokretanje i razvoj seoskog i eko-turizma i povezanih poslova, oživljavanje i komercijalizaciju lokalnih zanata i pružanje novih usluga na osnovu postojećih.

Diversifikacija uključuje preusmeravanje prema ne-poljoprivrednim aktivnostima, podršku za stvaranje i razvoj mikropoduzeća, promociju turizma i očuvanje, razvoj i upravljanje prirodnim nasleđem, doprinos održivom ekonomskom razvoju i poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima. Naglašava razvoj i revitalizaciju sela, kao i očuvanje i najbolje korišćenje seoskog nasleđa, uključujući tradicionalne specijalitete sa izraženim ukusom, skupljanje medicinskih, aromatičnih i dekorativnih biljaka, dodatu vrednost prirodnim prednostima i tradicionalni izgled ruralnih zajednica, zanati koji se fokusiraju na ručno rađene proizvode, zanatske usluge, sticanje veština i aktivnosti za razvoj i implementaciju strategija za lokalni razvoj.